Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u okviru svojih nadležnosti propisanih odredbama čl.101 do 105 Zakona o zaštiti potrošača u BiH , prati razvoj politika i zakonodavnih inicijativa EU u oblasti zaštite potrošača, te je s ciljem informiranja potrošača o relevantnim trendovima i pravcima unapređenja uradila osvrt na strateške dokumente Europske komisije u oblasti zaštite potrošača uključujući Novu agendu EU i ciljeve EU Consumer Programa, koji predstavljaju referentni okvir za jačanje prava potrošača.
Ovaj dokument nema karakter obavezujućeg akta, te isti služi kao informativna osnova za unapređenje zaštite prava potrošača u BiH. Uz uvažavanje uloge svih nadležnih organa iz čl.98 ZZP. praćenja promjena u zakonodavstvu EU, Institucija je izvršila analizu dokumenta: Potrošački program 2030. Radi informacija prema potrošačima u BiH, pripremljen je kratki osvrt na isti.
Dokument predstavlja strateški okvir Europske komisije za modernizaciju zaštite potrošača, poticanje konkurentnosti i podršku održivom rastu unutar jedinstvenog tržišta EU-a.
Politike EU se temelje na četiri kjučna prioriteta:
1. Dovršetak jedinstvenog tržišta
- Geo-blokiranje: Procjena pravila kako bi se razmotrilo proširenje opsega zabrane diskriminacije potrošača na temelju lokacije.
- Financijske usluge: Poticanje prekograničnih bankarskih i investicijskih usluga te borba protiv diskriminacije IBAN-a.
- Mobilnost i transport: Prijedlozi za lakšu rezervaciju putovanja koja kombiniraju različite načine prijevoza (npr. vlak i zrakoplov) te jasnija pravila o prtljazi i povratu novca.
- Rabljeni automobili: Mjere za suzbijanje manipulacije kilometražom i bolja informiranost o povijesti održavanja vozila.
Cilj ovih politika je ukloniti prepreke koje sprječavaju potrošače da u potpunosti iskoriste prednosti tržišta EU-a.
2. Digitalna pravednost i zaštita na internetu
- Nepoštene prakse: Borba protiv „tamnih obrazaca” (manipulativni dizajn), ovisničkih značajki i nepoštenog oglašavanja putem influencera.
- Zaštita maloljetnika: Jačanje sigurnosti djece na društvenim mrežama i zaštita od štetnih algoritama.
- Umjetna inteligencija: Osiguravanje transparentnosti kada potrošači komuniciraju s AI pomoćnicima ili botovima za korisničku podršku.
Cilj ovih politika vezan je za brzi razvoj e-trgovine i umjetne inteligencije (AI), Komisija planira predložiti Akt o digitalnoj pravednosti (Q4 2026.).
3. Održiva potrošnja
- Pravo na popravak: Obveza proizvođača da ponude usluge popravka i uspostava europske online platforme za popravke.
- Ekodizajn: Poboljšanje trajnosti i mogućnosti popravka tekstila, namještaja i elektronike.
- Zelena tranzicija: Borba protiv „greenwashinga” (lažnog ekološkog oglašavanja) i uvođenje digitalnih putovnica za proizvode.
- Energetsko siromaštvo: Uvođenje paketa mjera za građane kako bi se osigurala pristupačna energija i rješavala stambena kriza.
Ovim politikama cilj je učiniti održive proizvode standardom, a ne luksuzom.
4. Učinkovita provedba i pravna zaštita
- Revizija CPC uredbe: Jačanje ovlasti državnih tijela za koordinirano djelovanje i izricanje kazni.
- Sigurnost proizvoda: Novi „Europski akt o proizvodima” (2026.) za bolji nadzor opasnih proizvoda koji se prodaju online.
- Kolektivne tužbe: Podrška potrošačkim organizacijama u pokretanju reprezentativnih tužbi za naknadu štete.
Navedenim politikama cilj je donositi pravila koja se zatim e strogo provode, posebno kod uvoza izvan EU-a.
Zaključak: Iako BiH još nije aktivno pristupila procesu pridruživanja EU, prioriteti koje EU ima u narednih pet godina na području zaštite potrošača predstavljaju kvalitetne osnove na kojima se treba jačati i zaštita potrošača u BiH.
